srijeda, 21. rujna 2016.

Koliko je jezik star?



Procjenjuje se da se jezik pojavio oko 100.000. godine prije Krista kada je i današnji homo sapiens imao dovoljno razvijenu lubanju (tj. mozak) i govorne organe. Naravno, ovo je pružilo samo mogućnost za razvoj jezika, ali možemo vjerovati da je već i tada poćela neka najosnovnija vrsta glasovne komunikacije.

Koji su najstariji oblici pisanog jezika?

Najstariji oblici danas poznatih pisanih jezika su ili sumerski ili egipatski, obzirom da su oba razvila pismo u obliku piktograma ili runa još oko 3200. godine prije Krista. Što se tiče danas korištenih jezika, najstarijima se smatraju kineski, ali i starogrčki, koji su se u svojim prvim pisanim oblicima pojavili oko 1500. godine prije Krista.

Jesu li svi jezici bili i u pisanom obliku?

Nisu. Istraživanja govore da je već spomenute 3200. godine prije Krista bilo mnogo jezika osim sumerskog ili egipatskog, od kojih mnogi nikada nisu imali svoju pisanu varijantu. Primjerice, albanski se prvi puta spominje u prvom stoljeću naše ere (iako je prema arheološkim istraživanjima dokazano da je taj narod mnogo stariji), ali je prvi puta zapisan tek prije oko 500 godina.

Kada su se pojavili prevoditelji?

Prvi koji su pružali usluge prevođenja najčešće su to činili prilikom sukoba, ratova, ali i trgovine i posjete stranih delegacija. Prvobitno su to naravno bili usmeni prijevodi, ali kasnije i pismeni prijevodi koji su često uključivali ugovore, sporazume i sl. U Sredozemlju se smatra da su posredovali u sukobu Babilonskog carstva i Sumerana oko 3. stoljeća prije Krista, a u Kini su pomogli dinastiji Zhou da širi svoju ideologiju još u 10. stoljeću prije Krista.

U kojim povjesnim razdobljima su prevoditelji imali najveću ulogu?

Tri se povijesna razdoblja odlikuju velikom ulogom prevoditelja na području Sredozemlja. Prvo se odnosi na prevođenje grčkih djela na latinski za vrijeme Rimskog carstva kada se prevodilo sve od književnosti do znanosti. Dok je u Europi vladalo mračno doba sva velika djela, a pogotovo znanstvena, su prevođena s grčkog, sirijskog, perzijskog i drugih na arapski jezik. Treće veliko razdoblje se odnosi na prevođenje znanja arapskih znanstvenika i mislilaca na europske jezike čime je europski kontinent ušao u renesansu.


Nema komentara:

Objavi komentar